Bio Art FORUM
Bio Art Forum (16-18. maj 2024) u Novom Sadu ima za cilj da podstakne dijalog o izazovima i perspektivama bio-umetnosti, promovišući interdisciplinarnu saradnju i inovativnu primenu biotehnologija kroz stručne diskusije, interaktivne radionice i razgovore tokom tri dana konferencije.
Ukoliko ste zainteresovani za prisustvo na Forum, preporučuje se registracija.
KLIKNITE OVDE ZA REGISTRACIJU.

Program Bio Art Foruma
Datum: 16–18. maj 2024.
Lokacija: SKUP, Kreativni distrikt, Novi Sad, Srbija
Adresa: Bulevar despota Stefana 6b
Dan I
Četvrtak , 16.5
9.30 – 10.00
Okupljanje i uvod
Adrienn Újházi i Bojan Kenig







10.00 – 10.50
Predavanje
Hibridna umetnost i demokratizacija nauke
Prof. Polona Tratnik, Ph.D. (SLO)
Biotehnološki umetnici koji su odgovorili na napredak u biotehnologiji u “biotehnološkom veku” ušli su u laboratorije i počeli ih koristiti kao svoje studije, ili su osnovali svoje laboratorije kao umetničke studije. Umetnost se spojila s biotehnologijom. To je uticalo na oblik umetničkih projekata, umetničkih metodologija i epistemologija, kao i na umetničke alate i materijale. Ipak, umetnost se nije samo približila biotehnologiji i institucija umetnosti se promenila, već je i oblikovanje nauke prošlo kroz duboku transformaciju koja je otvorila mogućnosti za saradnju nauke i umetnosti. Da li je umetnost postala biotehnologija, ili još gore, samo njen promotor? Koja je funkcija umetnosti koja se bavi biotehnologijom?
Polona Tratnik, doktor filozofije, je redovni profesor na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Ljubljani i viši istraživač na Institutu IRRIS.




10.50 – 11.50
Inspirativna Panel Diskusija
Živa umetnost
Margherita Pevere (DE); Dorotea Dolinšek (SI); Robertina Šebjanič (SI);
Moderator: Sonja Jankov (RS).
Živi materijali, sistemi i procesi stvaraju umetnost koja se neprekidno transformiše, brišući granicu između stvaranja i propadanja. Umetnici, istraživači i institucije zajednički istražuju kako bi razvili inovativna rešenja za negovanje i deljenje perspektiva bio umetnosti. Istražićemo jedinstvene izazove i lepotu stvaranja ovih umetničkih dela, redefinisati naš odnos prema njima i otvoriti put za budućnost ovog fascinantnog umetničkog oblika.





12.15 – 13.00
Predavanje
Tri laboratorije kao jedna
Jurij Krpan (SLO)
Početkom 2000-ih godina, Kapelica galerija uspostavila je brojne veze sa istraživačkim institucijama i univerzitetom kako bi olakšala umetnički rad sa živim sistemima. Međutim, ove veze su se veoma brzo pokazale korisnima samo kao informativne i savetodavne. Stoga je 2010. godine Kapelica galerija počela da priprema i oprema posebne prostore koji bi omogućili umetnicima da pripreme svoje projekte u kojima su zahtevali strogo kontrolisane uslove za uzgoj mikroorganizama, biljaka i životinja, koji su delovali kao subjekti izražavanja u umetničkim delima. Sa ovim prostorom, nazvanim BioTehna, stvoreni su uslovi za razvoj umetničkih projekata koje smo mogli predstaviti u razvijenom/uzgojenom obliku u galeriji. Ubrzo je postalo očigledno da su živi sistemi s kojima umetnici sarađuju toliko raznovrsni da ne možemo koristiti samo jedan prostor za njihov uzgoj. Tako su se BioTehni pridružili Rampa – mehatronički laboratorij, i Vivarium – bionički laboratorij.
U svom predavanju, Jurij Krpan, programski direktor Kersnikova instituta i kustos Kapelica galerije, predstaviće izazove s kojima se kustosi suočavaju u procesu umetničkog istraživanja i stvaranja umetničkih dela, kao i prednosti i izazove koje predstavljaju laboratorije u kojima umetnici, naučnici i inženjeri zajednički stvaraju.



13.00 – 14.00
Inspirativna Panel Diskusija
Održavanje umetnosti živom
Olga Majcen Linn (HR); Stevan Kojić (RS); Dalila Honorato (GR)
Moderator: Petar Laušević (RS), Centar za promociju nauke (CPN)
Ova sesija se bavi jedinstvenim izazovima kuriranja bio umetnosti – održavanjem njenog života dok se osigurava da njena poruka ostane prisutna. Umetnici, istraživači i kustosi razmatraju izazove očuvanja ovih živih umetničkih dela i dele svoja mišljenja o stvaranju uslova za njihov napredak. Pridružite se diskusiji i saznajte kako institucije mogu podsticati saradnju, obrazovanje i budućnost bio umetnosti, osiguravajući dostupnost za buduće publike.





15.00 – 16.00
Interaktivna sesija razgovora
Nova reproduktivna tehnologija i zajednički resursi ljudskog germinalnog genoma
Dr. Adam Zaretsky (SAD)
Interaktivna sesija će prikazati bio umetničke radionice u vlažnim laboratorijama za nebiologe, istražujući transgene ljudske ko-kreacije, estetiku germinalnog genoma i reproduktivnu tehnologiju. Ove radionice spajaju biologiju sa kreativnim umetnostima, baveći se pravnim, etičkim i društvenim implikacijama. Cilj je proizvodnja mutiranih beba kao bio umetnosti, integrisanih u praksu skulptura zasnovanih na vremenu. Radionice istražuju nove tehnologije arhiviranja poput krio-skladištenja i ljudskih kolonija. Pridružite nam se u redefinisanju granica između umetnosti, nauke i ljudskosti.
Adam Zaretsky, Ph.D., je praktikant umetnosti u vlažnim laboratorijama koji kombinuje ekologiju, biotehnologiju, odnose sa ne-ljudima, telesne performanse i gastronomiju. Zaretsky organizuje dinamične, praktične laboratorije za produkciju bio umetnosti. Njegova umetnička praksa fokusira se na različite pravne, etičke, društvene i libidinalne implikacije biotehnoloških materijala i metoda koje se fokusiraju na transgene ljude. On je glavni u VASTAL-u (Vivoarts School for Transgenic Aesthetics Limited), istraživač u NADL Inc., izvršni direktor psyFert (klinik za psihičku plodnost), osnivač BEAK (Bioart Ethical Advisory Kommission) i ponosan član Svetskog kongresa o novim umetnostima reproduktivne tehnologije (WCoNRTA) thGAP.





19.00 – 20.00
Filmska projekcija
Lokacija: Bioskopska sala – Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Dunavska 37, Novi Sad
K-9_topologija: Kroz objektiv dugotrajne brige o umetničkom delu
Video esej autorice Maje Smrekar, 2022, 54′
Video esej prikazuje seriju “K-9_topologija” autorice Maje Smrekar i pruža uvid u pristupe razvoju, produkciji i izlaganju umetničkih dela koja uključuju žive organizme i biomaterijale, kao i izazove s kojima se umetnici i drugi profesionalci suočavaju prilikom ponovne instalacije i arhiviranja takvih radova. Dokumentarni film prati mišljenja različitih kustosa i teoretičara, uključujući Jens Hausera, Idu Hiršenfelder, Martina Honzika, Lucie Strecker, Jessicu Ullrich, Jurija Krpana i Evu Smrekar.



Dan II
Petak, 17.5
9.30 – 10.00
Okupljanje i uvod
Jovana Jankov
10.00 – 10.50
Razgovor
DIY (Uradi sam) Bio je mrtav, živela DIY (Uradi sam) Bio
Roland van Dierendonck (NL/UK)
Uradi Sam Biologija bila je san. Obećavala je pristupačne, povoljne, zajedničke laboratorijske prostore sa otvorenim alatima i protokolima, omogućavajući svima da uče i praktikuju biologiju, demokratizujući životne nauke. Kakvo je stanje DIYBio pokreta i da li je ispunio svoja obećanja? Bio umetnost i njeni načini delovanja i dalje žive u laboratorijama umetničkih škola.
Roland van Dierendonck je umetnik i istraživač. U svojoj praksi istražuje nove načine povezivanja, doživljavanja i razumevanja mikroorganizama. Kandidat je za doktorsku disertaciju na Lab4Living, Univerzitetu Sheffield Hallam, koristeći dodir i vreme kako bi se povezao sa prisustvom i kretanjem mikroba. Pored svog doktorata, radi kao viši istraživač u oblasti Odgovornog Primenenog AI na Univerzitetu primenjenih nauka u Roterdamu, povezujući veštačku inteligenciju i etiku.



10.50 – 11.50
Inspirativna Panel Sesija
Um umetnosti za promene
Maya Minder (CH), Ewen Chardronnet (FR)
Moderator: Kristijan Tkalec (SLO), Kersnikova Institut
Ovaj panel istražuje svet DIY, biohackinga i DIWO pristupa u bio umetnosti. Otkrijte kako umetnici pomeraju granice koristeći pristupačne alate i otvoreno znanje. Razgovaraćemo o tome kako biohacking osnažuje pojedince da istražuju potencijal biologije u umetničkom stvaranju i postaje katalizator društvenih promena. Istražite potencijal zajedničkih bio laboratorija i saznajte kako DIWO podstiče saradnju i angažman zajednice u projektima bio umetnosti.



12.00 – 15.00
Praksa zasnovana sesija I
Transformativni odnosi – intertidal moment
Facilitatori istraživačkog modula I: Gjino Šutić i Filip Grgurević (Hrvatska), UR Institut
Facilitator istraživačkog modula II: Sunčica Pasuljević Kandić (Srbija)
Konceptualni okvir i moderacija: Sunčica Pasuljević Kandić
Transformativni odnosi je dvodnevni događaj sa praksom zasnovanim sesijama (intertidal moment i zona) u kojem učesnici učestvuju u iskustvenom istraživanju odnosa između ljudi i ne-ljudi kroz studiju slučaja okruženja Dunava. Podaci iz tela i biološki uzorci iz okruženja Dunava biće prikupljeni kroz dva istraživačka modula: DIY biotehnološko uzorkovanje i utelovljeno etnografsko uzorkovanje. Bio umetnici, istraživači i antidisciplinarni praktičari će voditi učesnike kroz praktične sesije, opremajući ih novim uvidima i metodama. Ovaj pristup hibridnim metodologijama promoviše saradnju među disciplinama i vrstama.
Za više informacija o događaju, možete pronaći detalje na zvaničnoj stranici događaja.




Facilitatori istraživačkog modula I: Gjino Šutić i Filip Grgurević (Hrvatska), UR Institut






Facilitator istraživačkog modula II: Sunčica Pasuljević Kandić (Srbija)






Dan III
Subota, 18.5
9.30 – 10.00
Okupljanje i uvod
Bojan Kenig
10.30 – 11.20
Predavanje
Biomedijalnost i mikroperformativnost: genealogija savremenog paragona
Jens Hauser (FR/DK)
Procesno orijentisana umetnost transformacije in vivo ili in vitro koja manipuliše biološkim organizmima, materijalima ili funkcijama na različitim nivoima (ćelije, proteini, geni, nukleotidi itd.) stvara prikaze koji omogućavaju publici da se emocionalno i kognitivno poveže sa njima, postavljajući brojne epistemološke i estetske izazove. Iz perspektive istorije umetnosti, takve prakse nastavljaju dugogodišnju potragu za estetskom sličnosti sa životom, animacijom ili životnošću – prevazilaženjem mašte, reprezentacije i simulacije. Takođe, predstavljaju epistemijske indikatore stalno promenljivog koncepta medija, koji ne samo da predstavljaju, kontrolišu, prenose, čuvaju ili obrađuju nešto u vezi sa čim bi trebali biti indiferentni (informacije, tekst ili slike, zvuk itd.), već proizvode ono što pretenduju da samo posreduju. Biomedijalnost označava sve faktore tehničke manipulacije ili aproprijacije živih organizama ili organskih entiteta, elemenata i procesa.
Jens Hauser je istraživač medijskih studija, pisac i kustos umetnosti sa sedištem u Parizu, fokusiran na interakcije između umetnosti i tehnologije. Trenutno je istraživač i profesor umetničke istorije na Tehničkom univerzitetu u Karlsruhe-u (KIT) od 2022. godine. Takođe je istraživač na Medicinskom muzeju Univerziteta u Kopenhagenu i istaknuti član fakulteta na Odeljenju za umetnost, umetničku istoriju i dizajn na Univerzitetu u Mičigenu, gde suodređuje program rezidencije BRIDGE za umetnike.



11.20 – 13.20
Praksa zasnovana sesija II
Transformativne relacije – međuzonska zona
Moderator: Jelena Joksimović (RS), uz pomoć facilitatora.
Opremljeni različitim uzorcima i utiscima iz terenske ekskurzije prethodnog dana, učesnici će se angažovati u kolektivnoj transformaciji. Tokom istraživanja reke Dunav, imali su priliku da dublje istraže odnos između ljudi, drugih organizama i ekosistema, oslanjajući se na prisustvo ekološke povezanosti. Oslanjajući se na stečeno znanje, biće vođeni da prenesu kolektivnu poruku, odgovor akcija-misao. Tokom ove prakse zasnovane sesije, učesnici iz dva istraživačka modula biće pomešani kako bi razmenili i transformisali svoje uzorke. Cilj je omogućiti višestruke tačke gledišta, iskustava i znanja da se međusobno obogate kako bi kolektivno pozicionirali trenutni tok transformativnih odnosa i gde želimo da nas to odvede.








13.45 – 14.30
Razgovor
Umjetnost i imunologija: Doživotna ljubavna veza
Marta de Menezes (PT)
Rad Martine de Menezes istražuje mogućnosti koje moderna biologija nudi umetnicima. U predavanju će se posebno naglasiti razvoj kolaborativnih projekata između umetnice i različitih oblasti biologije s kojima je radila, kako bi se preispitala sličnost naše genetske kompozicije sa različitim organizmima, kao i koncept ‘ja’ i ‘ne-ja’ u imunologiji koji izazivaju naše shvatanje identiteta. Marta razvija strategije ne samo za prikazivanje nedavnih dostignuća bioloških nauka, već i za uključivanje biološkog materijala kao načina za prenošenje umetničkog diskursa koji nije moguć drugim medijima: DNK, proteini i ćelije nude priliku za istraživanje novih načina reprezentacije i komunikacije. Štaviše, omogućavaju neophodnu re-problematizaciju koncepata i pitanja o kojima razmišljamo od početka.
Marta je portugalska umetnica sa diplomom iz likovnih umetnosti na Univerzitetu u Lisabonu i MSt diplomom sa Univerziteta u Oksfordu. De Menezes je direktorka “Cultivamos Cultura,” vodeće institucije posvećene eksperimentalnoj umetnosti u Portugalu, kao i “Ectopia,” koja se fokusira na olakšavanje kolaborativnog rada između umetnika i naučnika.



14.30 – 15.30
Završna sesija
Kultivisanje budućnosti
Moderatori: Milica Rašković (RS), CE DESK i Dobrivoje Lale Erić (RS), Centar za promociju nauke (CPN).
Završava se Bio Art Forum diskusijom o budućnosti. Nakon istraživanja sveta žive umetnosti, učesnici – umetnici, istraživači i kustosi – okupljaju se kako bi zajedno razvijali budućnost ove oblasti. Očekuje se razgovor o premošćavanju razlike između umetničke vizije i jedinstvenih potreba bio umetnosti. Da li DIY i saradnički pristupi mogu demokratizovati proces stvaranja bio umetnosti? Kako umetnost može da podstakne svest o životnoj sredini i društvene promene?





Podrška

Program Kreativna Evropa Evropske unije podržava aktivnosti koje promovišu kulturnu raznolikost i odgovaraju na potrebe i izazove u kulturnom i kreativnom sektoru. Glavni ciljevi programa su očuvanje konkurentnosti i ekonomskog potencijala kulturnog i kreativnog sektora, posebno audiovizuelnog sektora. Novi pristup programa doprineće oporavku ovih sektora podržavajući njihove napore ka većoj inkluzivnosti, digitalizaciji i održivosti u njihovom okruženju.
Projekat je sufinansiran od strane programa Kreativna Evropa Evropske unije, prema ugovoru o grantu broj 10112849. Stavovi i mišljenja izraženi u ovom projektu su isključivo stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije ili Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizuelnu i kulturnu politiku (EACEA). Evropska unija niti telo za finansiranje ne snose odgovornost za njih.
Finansirano od strane Evropske unije. Stavovi i mišljenja izražena su isključivo stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije ili Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizuelnu i kulturnu politiku (EACEA). Evropska unija niti EACEA ne snose odgovornost za njih. za njih.
